Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
“Postalo je jasno da bi potpuna invazija Rusije na Ukrajinu trebala radikalno
promijeniti pristup zapadnih lidera formatu osiguranja evropske sigurnosti.
Oružane snage Ukrajine više od dvije godine hrabro sputavaju rusku vojsku
od invazije na Rusku Federaciju u evropske zemlje i implementaciju plana Kremlja
da potisne NATO na granice iz 1997. godine. Ruska ničim izazvana agresija na
Ukrajinu zahtijeva promjene cjelokupne sigurnosne arhitekture u svijetu. Rusko
“pravo veta” u Vijeću sigurnosti UN-a je međunarodni paradoks, kada država
agresor koja predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u svijetu ima pravo da se brine
o svjetskom poretku. Zbog toga je lišavanje članstva Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a
važan element osiguranja svjetskog sigurnosnog sistema, tim prije što postoji
zakonski osnov za postupak oduzimanja prava Ruske Federacije da bude članica
UN-a, koje je izvršeno u decembru 1991. godine bez odgovarajuće rezolucije
Generalne skupštine.
Rusija ne traži mir, već želi da legalizuje zauzimanje
privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija, da kupi predah da se pregrupiše,
naoruža i ponovo nastavi svoju ofanzivu na Ukrajinu, ciljajući na mnoge evropske
zemlje. Ruska Federacija svakodnevno nanosi značajnu štetu kritičnoj
infrastrukturi Ukrajine. Stoga se trošak odlaganja vojne pomoći stalno povećava.
Iznad svega, Ukrajini je potrebno moderno oružje koje može promijeniti odnos
snaga na frontu: artiljerija, rakete dugog dometa, uključujući ATACMS, dodatni
efikasni sistemi protivvazdušne i protivraketne odbrane, kao i značajna količina
municije. Pravovremeno snabdijevanje Oružanih snaga Ukrajine oružjem i vojnom
opremom od strane zapadnih saveznika je najoptimalnija investicija u mirnu
budućnost cijele Evrope.
Samo povećana i stabilna vojna pomoć zapadnih partnera
može kvalitativno promijeniti situaciju na bojnom polju. Glavna stvar je da se dalje
isporuke odvijaju brzo i stabilno. Visokotehnološko zapadno oružje bilo je ključni
faktor u nizu ruskih vojnih poraza, narušavajući imidž ruskih vojnih sposobnosti.
Konkretno, organizovano snabdijevanje modernim zapadnim sistemima
protivvazdušne i protivraketne odbrane omogućilo je Ukrajini da zaštiti Kijev od
razornih ruskih raketnih napada. Trenutno se postavlja i pitanje o odbrani Harkova,
Sumija, Odese, Nikolajeva, Zaporožja i Dnjepra. Stvaranje višeešalonskog
proturaketnog odbrambenog sistema od sjeveroistoka Ukrajine do jugozapadnih
regija stvorit će pouzdan štit za živote miliona Ukrajinaca, funkcionisanje hiljada
važnih industrijskih i infrastrukturnih objekata i pomoći će ukrajinskoj armiji u
borbi protiv ruskog agresora. Ipak, za uspješan završetak rata, civilizirani svijet mora
se ujediniti i razviti plan za borbu protiv geopolitičkog širenja Rusije. Poraz ruskih
trupa u Ukrajini trebao bi biti porazan poraz Putinovih imperijalnih ambicija, kao i
garancija za sprečavanje brojnih ratova, sukoba i društveno-političkih kriza u
Evropi i širom svijeta. Međutim, Rusija i dalje dobija oružje od DNRK i Irana,
zaobilazeći sankcije preko Kine i zemalja ODKB-a, što je snažan podsticaj za
nastavak agresorskog rata protiv Ukrajine. Dakle, samo od kolektivne volje Zapada
da pojača sankcije i pruži pravovremenu i neophodnu podršku Ukrajini zavisi
koliko će daleko ići širenje Ruske Federacije ili će ona biti prinuđena da se povuče iz Ukrajine.
Ruska komanda može da se suprotstavi povećanju broja modernog
zapadnog naoružanja u Oružanim snagama samo intenziviranjem upotrebe taktike
“mesnog napada”. Ako SAD i njeni saveznici ubrzaju isporuku sveg potrebnog
naoružanja Ukrajini, onda će pokušaj ruske ofanzive ovog ljeta samo ubrzati
katastrofalan kraj Putinove vojne avanture za Rusiju. Kašnjenja u dodjeli
pomoći već su dovela do teških posljedica na frontu. Moskva je vješto iskoristila
višemjesečnu debatu u američkom Kongresu o dodjeli pomoći Ukrajini da poboljša
položaj svojih oružanih snaga i napravi mali iskorak.”