Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, boravio je u američkom gradu Elginu, gdje mu je na Univerzitetu „Judson“ uručeno priznanje za odvažnost u liderstvu te posvećenost demokratskim principima i nacionalnom suverenitetu. Dodik je na ovom univerzitetu učestvovao kao gost foruma pod nazivom „Zalaganje za demokratiju“.
Njegov govor, koji se u određenoj mjeri razlikuje od ranijih nastupa, privukao je značajnu pažnju javnosti.
Naime, tokom obraćanja osvrnuo se na ratnu prošlost, ističući da su se zločini događali na svim stranama. Tom prilikom iznio je i oštar stav prema pojedincima iz vlastitog naroda koji su kršili zakone ratovanja:
„Zločine su činili i neki pripadnici srpskog naroda. Ja ih ne branim. I treba da budu osuđeni. Ja se odričem svakog Srbina koji je učinio zločin prema drugom narodu, pravdajući to pripadnošću srpskom narodu. To nisu Srbi“, kazao je Dodik.
🔴Dodik se odrekao Karadžića i Mladića u Americi🔴
Milorad Dodik, sinoć je na "prestižnom" američkom Judson University primio priznanje za liderstvo i zalaganje za demokratiju. "Spektakularnoj ceremoniji" dodjele priznanja prethodio je njegov razgovor s domaćinima, u kojem se… pic.twitter.com/5w8EZoGpyF— Emin Gradaščević (@GradascevicEmin) May 1, 2026
Analiza nastupa i reakcije na društvenim mrežama
Nakon izlaganja zabilježen je i trenutak u kojem je Dodik konsultovao prevodioca o kvalitetu svog nastupa, na što je dobio odgovor da je govor bio „odličan“.
Cijelo obraćanje, kao i taj detalj, analizirao je Emin Gradaščević na društvenoj mreži X, gdje je podijelio i dio govora.
Gradaščević je ukazao na kontrast između Dodikovog javnog odricanja od ratnih zločinaca i određenih neobičnih situacija tokom same ceremonije, uključujući i pokušaj srdačnijeg pozdrava s osobom koja mu je uručila nagradu, koji nije bio uzvraćen.
Protesti bh. dijaspore u SAD-u
Gostovanje Milorada Dodika i dodjela priznanja nisu prošli bez reakcija.
Više nevladinih organizacija koje okupljaju bh. dijasporu u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući JednaBiH, JaBiH i MidwestBiH, javno su protestovale protiv organizacije događaja u Chicagu i Dodikovog učešća na spomenutom univerzitetu.
Promjena retorike ili politički manevar?
Iako je tokom boravka u SAD-u koristio pomirljiviji ton, Dodikova dugogodišnja retorika u BiH često je u oštrom kontrastu s izjavama o demokratiji i suverenitetu koje su pratile ovu dodjelu priznanja.
Dodik godinama Bosnu i Hercegovinu naziva „nemogućom državom“ i „propalim projektom međunarodne zajednice“, uz česte tvrdnje da RS treba ići putem osamostaljenja.
Uz to, u javnosti se ponovo aktuelizira i raniji nastup Milorada Dodika u intervjuu sa Senadom Hadžifejzovićem, gdje je, odgovarajući na pitanje o Srebrenici, izgovorio formulaciju kojom je ukazao na činjenicu da je počinjen genocid u ovom gradu.
Ranije je često dovodio u pitanje presude Haškog tribunala, dok je optužene i osuđene pojedince nazivao herojima. Jedna od najkontroverznijih tačaka njegovog djelovanja ostaje negiranje genocida u Srebrenici, uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.
Upravo zbog toga, analitičari postavljaju pitanje: da li je ovaj nastup stvarna promjena retorike ili pokušaj ublažavanja imidža pred međunarodnom javnošću?
Analitičari često ukazuju na Dodikovu sposobnost prilagođavanja narativa u zavisnosti od publike – od nekadašnjeg „miljenika Zapada“, preko bliskog saveznika Moskve, do povremenih pokušaja obnove dijaloga s američkim institucijama.
Najnoviji istup u Chicagu mnogi vide kao pokušaj ublažavanja političkog imidža u trenutku kada se suočava s ozbiljnim političkim i ekonomskim pritiscima.