Svijet se opasno približava novom globalnom sukobu, a sve veći broj država počinje prihvatati rat kao neizbježnu stvarnost. Ubrzano naoružavanje, nuklearne prijetnje, razvoj umjetne inteligencije i slabljenje međunarodnih institucija stvaraju okolnosti koje bi mogle dovesti do katastrofe kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata.
Na to je upozorio španski premijer Pedro Sánchez u autorskom tekstu za američki časopis Foreign Affairs, pod naslovom „Posljednja šansa svijeta za mir: Kako spriječiti novi svjetski rat“.
Sánchez smatra da je tokom posljednje decenije međunarodna zajednica postepeno počela prihvatati oružane sukobe kao normalnu pojavu. Ratovi u Ukrajini, Libanu i Iranu, prema njegovoj ocjeni, pokazuju da se svjetski poredak sve više vraća vremenu u kojem su države silom rješavale sporove.
Broj sukoba i vojna potrošnja dramatično rastu
Prema podacima koje navodi španski premijer, tokom 2025. godine zabilježeno je 65 aktivnih oružanih sukoba u kojima su učestvovale državne vlasti, što je dvostruko više nego 2010. godine.
U sukobima je poginulo približno 250.000 ljudi, dok je gotovo 120 miliona stanovnika širom svijeta bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
Istovremeno, globalna izdvajanja za odbranu povećana su za više od 40 posto tokom posljednje decenije. Svijet danas godišnje troši gotovo tri biliona dolara na vojsku.
Sánchez upozorava da sve izraženija militarizacija ne garantuje sigurnost, već može dodatno povećati mogućnost izbijanja velikog međunarodnog sukoba.
Nuklearno oružje i umjetna inteligencija predstavljaju novu prijetnju
Posebnu zabrinutost izaziva modernizacija nuklearnih arsenala. Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje unapređuju svoje kapacitete, dok pojedine zemlje razmatraju razvoj vlastitog nuklearnog programa.
Kina je, prema navedenim procjenama, povećala broj nuklearnih bojevih glava na približno 620, dok Sjeverna Koreja raspolaže s oko 60.
Dodatni problem predstavlja sve veća primjena umjetne inteligencije u vojnim sistemima.
Španski premijer upozorava da automatizacija vojnih odluka može skratiti vrijeme potrebno za ljudsku procjenu prijetnji, čime raste opasnost od pogrešnih reakcija i nekontrolisane eskalacije.
Zbog toga insistira na međunarodnim pravilima koja bi garantovala da odluke o upotrebi nuklearnog oružja uvijek ostanu pod ljudskom kontrolom.
Oštre kritike ratova u Ukrajini, Gazi i Iranu
Sánchez je kritikovao rusku invaziju na Ukrajinu, izraelske vojne operacije u Gazi i američko-izraelski rat protiv Irana.
Prema njegovom mišljenju, vojna agresija ne donosi dugoročnu sigurnost, nego produbljuje međunarodne podjele i destabilizuje čitave regije.
Španski premijer izraelsko postupanje u Gazi naziva genocidom, ističući da pravo na samoodbranu ne može opravdati masovno stradanje civila.
Govoreći o Iranu, upozorio je na ozbiljne posljedice rata po međunarodni saobraćaj, energetsku sigurnost i stabilnost Bliskog istoka.
Objasnio je i odluku Španije da ne dozvoli korištenje svoje teritorije i vojnih objekata za američke operacije protiv Irana, naglašavajući da takav stav ne predstavlja podršku iranskim vlastima, već protivljenje daljnjoj eskalaciji.
Sánchez traži reformu Ujedinjenih nacija
Jedan od ključnih prijedloga španskog premijera odnosi se na temeljitu reformu Ujedinjenih nacija.
Smatra da sadašnji sastav Vijeća sigurnosti ne odražava savremene međunarodne odnose te predlaže veće učešće afričkih i latinoameričkih država.
Posebno se zalaže za ograničavanje prava veta stalnih članica Vijeća sigurnosti u slučajevima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uz dugoročni cilj njegovog potpunog ukidanja.
Također predlaže novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, kao i jačanje ovlaštenja Međunarodnog krivičnog suda.
Posljednja prilika da se izbjegne globalna katastrofa
Sánchez upozorava da međunarodna zajednica mora promijeniti pristup sigurnosti i prestati posmatrati vojnu silu kao osnovni instrument rješavanja sporova.
Umjesto toga, poziva na širu međunarodnu saradnju, ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i jačanje demokratskih institucija.
Njegov koncept „maksilateralizma“ podrazumijeva saradnju što većeg broja država u rješavanju zajedničkih globalnih problema.
Španski premijer zaključuje da je međunarodni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata nastao upravo kako bi spriječio ponavljanje globalne katastrofe.
Čovječanstvo, upozorava Sánchez, još uvijek ima mogućnost izbora između saradnje i sukoba, ali ta prilika neće trajati zauvijek.