Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi sve što se okopa motikom.
U nekim krajevima vjeruju da će biti dosta meda u narednoj godini ako badnjak baca varnice sam od sebe.
Ko se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan sa njim treba da se izmiri.
U pojedinim područjima zabilježen je običaj da se prije jela svi ukućani istovremeno izuvaju jer se vjeruje da bi se zbog toga pilići istovremeno izvodili, žene brzo porađale, krave telile, a ovce jagnjile.
Valja se za Božić ponoviti.
Postoji i vjerovanje da će djevojke i momci koji prespavaju na slami posutoj za Badnje Veče usnuti budućeg supružnika.
Prije večere, obavezno posna trpeza se okadi, ukućani se pomole Bogu.
U nekim krajevima se vjeruje da ne valja božićnu svijeću gasiti duvanjem, već je ˝umiriti˝ hljebom natopljenim vinom.
Na Badnji dan valja sve pozajmljene stvari i dugove vratiti, a za badnju večeru treba pripremati neparan broj jela.
Tog dana valja posaditi neku biljku jer se vjeruje da će se sigurno primiti.
Na Božić valja raditi one stvari koje su nama tokom godine zadavale problema, da bismo ih u narednoj godini lakše savladavali.
Valja se da se položajnik (prva osoba koja vam dođe za Božić) ogrne guberom da bi bio deblji skorup na kajmaku, a u nekim krajevima vjeruje se da je dobro izmaći stolicu na kojoj sjedi kako bi se sreća zakovala za kuću.
Od Božića do Svetog Stefana ne valja ni da se kuća čisti, a u Vojvodini vjeruju da za vrijeme božićnih praznika ne valja lupati na vrata da kokoške ne bi lupale jaja.
Na Božić ne valja pozajmljivati nikom ništa da se ne bi cijele godine razvlačile stvari iz kuće.