Primijetite glavobolju koja traje malo duže nego inače. Srce vam na trenutak preskoči, a misli odmah krenu prema najgorem mogućem scenariju. Uzimate telefon, počinjete pretraživati simptome na internetu i vrlo brzo postajete uvjereni da s vama nešto ozbiljno nije u redu.
Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini.
Mnogi ljudi zbog straha od bolesti izbjegavaju odlazak ljekaru, nadajući se da će osip, probavne tegobe ili glavobolja sami nestati. Problem može nastati kada briga o zdravlju počne zauzimati veliki dio svakodnevnog života.
Zdravstvena anksioznost sve je češći problem
Zdravstvena anksioznost može biti toliko iscrpljujuća da osoba počne izbjegavati čak i rutinske preglede koji bi joj mogli donijeti mir.
José Romero, direktor terapijskih usluga u organizaciji Legacy Community Health, upozorava na sve veći broj ljudi koji traže pomoć zbog anksioznosti i pretjerane zabrinutosti.
„Zabilježen je porast broja ljudi koji traže usluge mentalnog zdravlja zbog simptoma anksioznosti i zabrinutosti“, rekao je.
Šta je zdravstvena anksioznost?
Zdravstvena anksioznost podrazumijeva izražen i trajan strah da s organizmom nešto ozbiljno nije u redu, čak i kada su simptomi blagi ili ljekarski nalazi ne ukazuju na ozbiljan problem.
Često se naziva i hipohondrijom, iako se danas koriste precizniji stručni termini poput anksioznog poremećaja vezanog za bolest.
Osoba može određenu tjelesnu senzaciju protumačiti kao znak ozbiljne ili čak smrtonosne bolesti.
Kako se manifestuje?
Kod nekih osoba javlja se stalna potreba za ljekarskim pregledima, pretragama i provjeravanjem tijela. Svaka nova senzacija može se protumačiti kao dokaz da postoji ozbiljan zdravstveni problem.
Drugi rade upravo suprotno – izbjegavaju ljekare i preglede jer se boje onoga što bi mogli saznati.
Problem može dodatno pojačati internet.
Pretjerano pretraživanje simptoma, poznato i kao kibernohondrija, često ne donosi smirenje, već dodatno povećava strah.
Tako može nastati začarani krug: osoba osjeti simptom, uplaši se, počne tražiti informacije, pronađe ozbiljne bolesti sa sličnim simptomima i zatim još intenzivnije prati svoje tijelo.
Najčešći znakovi
Zdravstvenu anksioznost mogu pratiti stalno provjeravanje tijela i simptoma, često pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu, traženje uvjeravanja od porodice, prijatelja ili ljekara, kao i strah da su uredni nalazi pogrešni ili da je nešto propušteno.
Neki ljudi izbjegavaju ljekare zbog straha od dijagnoze, dok drugi izbjegavaju određene aktivnosti jer strahuju da bi mogle izazvati simptome.
Često se javlja i neprestano razmišljanje o bolestima i smrti, kao i prelazak s jedne zdravstvene brige na drugu čim se prethodna smiri.
Ako takve brige oduzimaju mnogo vremena i počnu utjecati na posao, odnose ili svakodnevni život, moguće je da više nije riječ o uobičajenoj zabrinutosti.
Anksioznost može izazvati i fizičke simptome
Problem dodatno komplikuje činjenica da anksioznost sama može izazvati različite tjelesne senzacije.
Dugotrajan stres može dovesti do napetosti mišića, glavobolje, ubrzanog rada srca, probavnih tegoba, osjećaja nedostatka zraka i problema sa spavanjem.
Tada se može stvoriti novi začarani krug – anksioznost izazove fizički simptom, a osoba ga protumači kao dokaz da je ozbiljno bolesna.
Kako se nositi sa zdravstvenom anksioznošću?
Jedan od prvih koraka može biti ograničavanje paničnog pretraživanja simptoma na internetu.
Ako ipak tražite zdravstvene informacije, preporučljivo je koristiti pouzdane izvore, poput stranica zdravstvenih ustanova i univerziteta.
Umjesto pokušaja samostalnog postavljanja dijagnoze, korisno je zapisati simptome i o njima razgovarati s ljekarom.
Ako je strah teško kontrolisati, razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može pomoći u razvijanju zdravijih načina suočavanja s neizvjesnošću.
Kada potražiti pomoć?
Ako strah od ozbiljne bolesti ne prestaje ili počinje ometati svakodnevni život, odnose i posao, preporučljivo je potražiti stručnu pomoć.
Kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći osobi da prepozna pretjerane brige, drugačije tumači tjelesne senzacije i smanji potrebu za stalnim traženjem uvjeravanja.
U određenim slučajevima ljekar može preporučiti i druge oblike liječenja.
Normalno je zabrinuti se kada primijetimo nešto neuobičajeno na svom tijelu. Problem nastaje kada briga preraste u stalni strah i počne značajno utjecati na svakodnevni život.
Redovni ljekarski pregledi važni su za očuvanje zdravlja, dok stalno provjeravanje simptoma i traženje bolesti na internetu često može dodatno povećati zabrinutost.