Prva ispitivanja u Finskoj iznenadila su znanstvenike – psi su brzo naučili namirisati zarazu koronavirusom. Kako omiljeni četvoronošci mogu pomoći u borbi protiv pandemije?
Uspjeh je bio zapanjujuć – nakon nekoliko tjedana treninga psi su skoro bez greške mogli razlikovati miris urina osoba koje su pozitivne na koronavirus, piše DW.
“Bilo je fantastično vidjeti koliko brzo su naučili prepoznavati novi miris”, rekla je Anna Hielm-Björkman sa Sveučilišta u Helsinkiju gdje je provedena ova studija.
Finski stručnjaci su objavili da psi identificiraju “miris korone” jednako pouzdano kao standardni PCR tekstovi koji se primjenjuju svuda u svijetu. Na redu su dodatne studije i, ako sve bude u redu, primjena u praksi. Slične obuke pasa sprovode se i u Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Još nije jasno koja supstanca daje urinu karakterističan miris. Koronavirus ne uzrokuje samo plućne tegobe, već izaziva oštećenja u bubrezima i drugim organima i to, kako se pretpostavlja, mijenja miris urina.
Traže samo jedan miris
Psi kao detektori bolesti – to nije ništa novo. Već dugo se zna da mogu pomoći u ranom otkrivanju raznih tipova tumora ili Parkinsonove bolesti – prije nego što to može otkriti ijedan liječnik. “Prema jednoj studiji, psi mogu prepoznati rak dojke s vjerojatnošću od 93 posto, a rak pluća sa 97 posto“, kaže Luka Baret koja vodi Njemački centar za obuku pasa kao asistenata.
Psi imaju oko milion puta bolji njuh od ljudi. Dok čovjek ima oko pet milijuna stanica osjeta mirisa, jazavčar ima 125 mijuna, a njemački ovčar čak 220 milijuna. Psi brzo dišu kroz nos – tristotinjak udaha u minuti – i osim toga prostorno razlikuju mirise.
Najpogodnije rase za ovakav trening su labradori i ostali retriveri, koker-španijeli i razne vrste ovčara. Na treningu se jedan pas obučava samo za jedan određeni miris – droga, eksploziv, novac, vatreno oružje ili neka bolest.
Trening se odvija po klasičnom principu nagrađivanja. Kada pas priđe posudi u kojoj je recimo znoj osobe s određenom bolešću, nagrađuje se hranom. Tako se uči uvijek tragati za tim mirisom.
Pomoć na aerodromima?
Iako su psi dokazani pomagači, kao profesionalci češće rade za vojsku i policiju, ali rijetko u medicinskim ustanovama. Kod zagovornika klasične medicine i posebno ljudi iz branše zdravstvenog osiguranja, psi nisu omiljeno sredstvo.
Luka Baret se nada da će, ako se saznanja iz Finske potvrde, psi moći pomoći makar na mjestima gdje je veliki promet ljudi, recimo ispred nogometnih stadiona ili na aerodromima. “Ako pse provedete pored reda putnika koji čekaju, oni mogu razlikovati zdrave od zaraženih”, kaže ona. Potencijalno zaraženi bi onda recimo mogli biti poslani na klasičan test.
Također, psi bi mogli pronjuškati zgrade koje su ispražnjene zbog korone, a zatim dezinficirane, poput staračkih domova ili bolnica. Tu bi se onda život mogao vratiti tek kada psi daju zeleno svjetlo.
(DW)