Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” je zakonodavnoj i izvršnoj vlasti uputila inicijativu pod naslovom „Pripravnost za krize u BiH“.
U dokumentu inicijative dat je geopolitički, regionalni i bosanskohercegovački kontekst, te prijedlog od dvadeset mjera i aktivnosti koje je potrebno provesti u datim okolnostima.
Pored ostalog, predložen je i konkretan Nacrt uputstva za pripravnost građana.
Pripremite se za krizne situacije!
Krizne situacije se dešavaju svaki dan i kod nas i širom svijeta. One mogu biti uzrokovane teškim vremenskim prilikama ili drugim prirodnim opasnostima, poput zemljotresa i požara, kao rezultat nesreća ili kvara infrastrukture, ili izazvane namjernim radnjama. To mogu biti događaji koji se dešavaju brzo i završavaju za nekoliko sati ili se mogu razviti i nastaviti trajati tokom nekoliko dana, mjeseci, pa čak i duže, a naročito one krize koje predstavljaju opću opasnost najširih razmjera, kao što su ratni sukobi.
Zato, budite informisani!
Saznajte više o rizicima u vašem lokalnom području, uključujući provjeru rizika od poplava za ranjiva područja (primjer Jablanica). Saznajte šta možete učiniti prije kriznog stanja ili hitnog slučaja i šta biste trebali učiniti ako se dogodi.
Naučite neke osnovne vještine prve pomoći. Provjerite da li vaše radno mjesto ili mjesto u kojem živite ima plan šta biste trebali učiniti ako ih ne možete kontaktirati u hitnim slučajevima.
Napravite plan
Osmislite najbolji put za bijeg iz svoje kuće ako dođe do požara ili druge vanredne situacije, te šta trebate učiniti ako se vaše imanje poplavi – ako živite s drugima, razgovarajte o tome s njima.
Odlučite se za mjesto sastanka za situacije u kojima se možda nećete moći vratiti kući – ovo bi moglo biti središte mjesne zajednice ako ga imate u blizini.
Zapišite važne telefonske brojeve na papir i pohranite ih negdje gdje se lako može pronaći u slučaju nestanka struje. Ispišite telefonske brojeve koga biste željeli kontaktirati u kriznim situacijama, listu vaših redovnih lijekova, frekvencije svih lokalnih i nacionalnih radiostanica koje koristite za ažuriranje vijesti.
Ovo možete zadržati uz druge važne dokumente kao što su pasoši, lične karte, bankovne kartice, izvodi iz matične knjige rođenih i zdravstvenog osiguranja, tako da ih je lakše prikupiti brzo ako je nužno da napustite svoju kuću. Dodajte kontakte za hitne slučajeve ili medicinske informacije na svoj mobilni telefon.
Razgovarajte s djecom o tome što učiniti u hitnim slučajevima, uključujući kako i kada pozvati Hitnu pomoć. Provjerite da li škola vašeg djeteta ima ispravne kontakt-brojeve za vas u slučaju da treba da vas kontaktiraju tokom hitnog slučaja. Škola vašeg djeteta treba da ima planove i procedure za rješavanje različitih vrsta hitnih situacija, naprimjer u slučaju lošeg vremena, zemljotresa, gubitka komunalnih usluga i požara.
Pripravnost u vlastitom kućanstvu
Znajte kako isključiti plin, struju i vodu – morat ćete ih isključiti ako morate napustiti svoje mjesto stanovanja zbog poplave ili iz drugih razloga kao što su zemljotres ili curenje plina.
Razmijenite kontakt-podatke sa susjedima i razmislite o stvaranju grupe za razmjenu trenutnih poruka za svoju ulicu ili zgradu – oni mogu biti važan izvor informacija i podrške u hitnim slučajevima.
Pitajte svoje komšije da li možda imaju dodatne potrebe za podrškom tokom hitnog slučaja – možda imaju dodatne medicinske potrebe. Napravite plan da provjerite susjede ako se dogodi hitan slučaj, posebno ako dugotrajno nestane struje.
Nabavite zalihe za krizne situacije!
Razmislite šta bi vama i vašem domaćinstvu moglo zatrebati tokom krizne situacije koja traje nekoliko dana, kao što je nestanak struje ili vode, ili situacije u kojima vam se savjetuje da ostanete kod kuće ili da napustite svoju kuću (evakuirate) iz sigurnosnih razloga.
Trebali biste osigurati da imate dovoljno lijekova koji su vam potrebni da biste mogli raditi nekoliko dana.
Spakirajte nekoliko osnovnih stvari u prtljažnik automobila kako biste bili sigurni da ste spremni u slučaju da se zaglavite po zimskom vremenu – to može uključivati baterijsku lampu, punjač za telefon u automobilu, toplu odjeću i ćebad, odjeću visoke vidljivosti, kablove za punjenje, hranu i piće i lopatu za snijeg. Također može biti od pomoći držanje kompleta prve pomoći u automobilu.
Sastavite komplet stvari za hitne slučajeve kod kuće:
Baterijska, solarna ili mehanički punjiva lampa, baklje ili svijeće. Prijenosni power bank za punjenje vašeg mobilnog telefona.
Radio na baterije, solarni ili na navijanje radi dobijanja informacija tokom opasnosti. Rezervne baterije za bilo koju medicinsku opremu na koju se oslanjate.
Komplet prve pomoći uključujući predmete kao što su vodootporni flasteri, zavoji, termometar, antiseptik, otopina za ispiranje očiju, sterilni zavoji i rukavice, medicinska traka za zavoje i pinceta.
Dezinfekcijsko sredstvo za ruke i vlažne maramice u higijenske svrhe kada je voda nedostupna ili isključena.
Rezerve vode i hrana
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje minimalno dva i po-tri litra vode za piće po osobi dnevno za preživljavanje. Sa deset litara po osobi dnevno bit će vam udobnije jer će vam omogućiti i osnovne potrebe kuhanja i higijene.
Nepokvarljiva hrana koju nije potrebno kuhati, kao što su konzervirano meso, voće ili povrće (i otvarač za konzerve). Ne zaboravite hranu za kućne ljubimce.
Umjesto da kupujete sve artikle odjednom, možete jednostavno dodati svoj komplet za hitne slučajeve kada budete u mogućnosti i vremenom ga nadograditi.
Priprema za vojne i druge prijetnje
Zajedno poboljšavajmo pripravnost i spremnost na krizu kao značajan vid predupređenja namjera od nasilnih neprijateljskih aktivnosti.
Naglašava se potreba za spremnošću protiv kriza i rata i poziva se na jedinstvo među stanovnicima u odbrani suvereniteta, nezavisnosti i demokratije.
Tokom krize, pojedinci bi trebalo da budu sami sebi dovoljni najmanje jednu sedmicu, dok se ne osiguraju linije snabdijevanja u novonastalim okolnostima. Zbog toga je ključno uključivanje svakog pojedinca u pripravnost zajednice, dajući prioritet pridruživanja organizacijama samozaštite i davanje krvi.
Strategije za borbu protiv dezinformacija
Neprijateljske sile svakodnevno koriste taktiku dezinformacija kako bi utjecale na građane, s ciljem stvaranja nepovjerenja i slabljenja spremnosti na odbranu. Da bi se borili protiv ovoga, pojedinci bi trebali provjeriti informacije iz pouzdanih izvora i zvaničnih kanala.
Digitalizacija povećava ranjivost na cyber napade; sigurno rukovanje informacijama je od suštinskog značaja za otpornost.