Veliki broj ljudi, posebno mladih u BiH ne zna šta znači, kako prepoznati i kako reagovati na govor mržnje, zbog čega su u borbi protiv ove negativne pojave potrebni veći angažman i odgovornost obrazovnih institucija, pravosuđa, regulatornih agencija i medija – jedan je od glavnih zaključaka Okruglog stola „Mehanizmi zaštite od govora mržnje u Bosni i Hercegovini“ koji je danas održan u Sarajevu.Događaj je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva u okviru projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji je finansira Evropska unija i The Balkan Trust for Democracy, projekat German Marshall Fund, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu. CIN je na u projektu radio zajedno sa medijskim organizacijama Zapadnog Balkana.
Tokom panel diskusije kojoj su prisustvovali žrtve govora mržnje, profesori, pravnici, predstavnici medija i međunarodnih organizacija govorilo se zloupotrebi javnog prostora za različite oblike govora mržnje usmjerenih protiv pojedinaca i grupa, sprečavanju govora mržnje i potrebi za edukacijom društva o ovoj pojavi.
Novinarka CIN-a Jasna Fetahović je predstavila rezultate monitoringa govora mržnje na internetu i medijima rađenog od oktobra 2020. do marta 2022. godine. Cilj monitoringa je bio da se identifikuju slučajevi govora mržnje, da se klasifikuju protiv koga su i po kom osnovu usmjereni, u kom formatu se pojavljuju i od koga dolaze i gde se plasiraju. Praćene su usmene i pisane izjave javnih ličnosti, novinarski članci, kao i komentari i objave na društvenim mrežama, kao i fotografije koje mogu sadržavati uvredljive poruke.
Rezultati monitoringa ukazuju da se određeni oblici govora mržnje kontinuirano zadržavaju u javnom prostoru BiH, te prate društveno-politička dešavanja. Međutim, neki oblici govora mržnje se vrlo brzo razvijaju kao odgovor na društvene događaje, kroz medije i javne prostore kao što su Facebook, Twitter profili i mogućnost komentiranja kako na online medijima tako i na društvenim mrežama.
Nezavisna konsultantica i istraživačica Lejla Gačanica je predstavila izvještaj o monitoringu govora mržnje u Bosni i Hercegovini koje je proveo CIN. Ovaj istraživački rad se uglavnom fokusirao na obrasce govora mržnje u medijima u širem sociološkom smislu i ne ograničavajući se samo na pravne koncepte.
Jedan od panelista psiholog Srđan Puhalo, koji je česta meta govora mržnje u javnom prostoru, rekao je da govor mržnje mnogo govori o stanju u društvu, te da osobi koja je izložena toj pojavi treba pružiti psihološku podršku.
„Ako je prepustimo samoj sebi bojim se da se vrlo lako može desiti da izgubimo dobre ljude i dobre novinare koji imaju hrabrosti da kažu nešto što se ne sviđa drugima. Mislim da je to onda poruka i drugima kako će proći ako kažu, misle ili se ponašaju drzgačije od onoga kako je neko zadao“, rekao je Puhalo.
Učesnici Okruglog stola razgovarali su i o pravnom okviru za govor mržnje u BiH za koji je zaključeno da je neujednačen i prilično fragmentiran. Naime, različite vrste zakona upravljaju ovom oblašću. Tako Krivični zakon BiH ne daje eksplicitnu definiciju govora mržnje te ga reguliše kroz nekoliko različitih članova, dok se ostali zakoni razlikuju od zabrane diskriminacije pa do izbornog zakona koji izričito zabranjuje govor mržnje.
Davor Trlin, doktor pravnih nauka, rekao je da bi institucionalna i sistemska zaštita mogla biti bolja: „Postoje samo dvije odluke gdje je utvrđena odgovornost počinilaca i gdje je sklopljen sporazum o priznanju krivnje. Da imamo više presuda u kojima su ljudi proglašeni krivim mislim da bi se ljudi drugačije ponašali“.