Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja se održava u New Yorku, gdje je pročitao svoj polugodišnji izvještaj o BiH.
„Bosna i Hercegovina kreće se uskim putem koji vodi u dva pravca. Jedan je put stabilnosti i ekonomske revitalizacije, vladavine prava i standarda demokratije. Drugi put je stagnacija kojoj vode politička opstrukcija i postepena degradacija državnih institucija“, rekao je Schmidt na početku govora.
Naveo je da je sigurnosna situacija stabilna, ali da i dalje postoje prijetnje. Pohvalio je misiju EUFOR/Althea za rad na stabilnosti i sigurnosti u BiH, ali je izdao i upozorenje.
„Stabilnost nije institucionalno zdravlje. Iako ne postoji imminentna sigurnosna kriza, postoji kriza funkcionisanja institucija i političke odgovornosti. Ovo utječe na upravljanje državom, ekonomski razvoj i život građana. Zabrinjavajući su pokušaji urušavanja državnih institucija blokadama kojima se nastoje spriječiti u ispunjavanju obaveza zbog kojih su stvorene“, rekao je.
Četiri ključna prioriteta
Istakao je četiri prioriteta koja je identifikovao za ovu godinu:
- očuvanje institucija i njihovih uloga prema Dejtonskom mirovnom sporazumu;
- povratak funkcionalnosti institucija;
- rješavanje pitanja državne imovine;
- uspostavljanje uvjeta za uvođenje izbornih tehnologija prije Općih izbora 2026. godine.
Ponovio je stav da blokade državnih institucija značajno utječu na situaciju u Bosni i Hercegovini te istakao da postoji izražena klima nepovjerenja koju podstiču razdjeljujući i degradirajući narativi o saradnji koja je vitalna za budućnost BiH.
Upozorenje zbog retorike i podjela
„Narativi koji predstavljaju BiH kao buduće polje za ‘sukob civilizacija’ ponovo su se pojavili u ovom periodu. Ovakvi narativi ne prikazuju realnu sliku. Oni podstiču strah i ne nude rješenja za saradnju i kompromis. Ima puno posla u ovom kontekstu i važno je ne dozvoliti ekstremističkim i terorističkim grupama da se prošire“, rekao je Schmidt.
Dodao je da su potezi rukovodstva RS-a u oktobru 2025. godine pomogli da se država oslobodi političke blokade i da se otvori mogućnost za aktivniju ulogu međunarodne zajednice.
„Ipak, ova navodna ‘deeskalacija’ nije dovela do poboljšanja. Naprotiv, rukovodstvo RS-a dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH i podriva sigurnost i reformske procese“, rekao je.
Posebno je naglasio ulogu predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika, i njegove retorike, naročito kada je riječ o odbijanju prihvatanja multietničnosti RS-a.
Spomenuo je i pismo koje su poslali Bošnjaci koji žive u RS-u, navodeći da retorika rukovodstva ovog entiteta negativno utječe na suživot i održiv povratak izbjeglica.
Državna imovina i odlazak s funkcije
Državna imovina bila je važna tema Schmidtovog izvještaja i govora pred Vijećem sigurnosti, a poručio je da nije urađeno dovoljno kako bi ovo pitanje bilo riješeno.
„Ovo neriješeno pitanje postalo je uteg i prepreka za investicije i ekonomski razvoj. Ostajem uvjeren da se moraju hitno stvoriti uvjeti da se državna imovina koristi u javnom interesu“, rekao je Schmidt.
Na kraju je komentarisao i svoju ostavku, nazvavši je privatnom odlukom.
„Već sam pitanje identifikacije i imenovanja novog visokog predstavnika postavio na dnevni red sljedećeg sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je zakazan za juni. Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu“, rekao je Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.