18.8 C
Sarajevo
20.07.2024

Preživio je holokaust, postao ugledan sudija MKSJ-a, a sada predlaže hapšenje Netanyahua!

Ko je sudija Theodor Meron?
2006. je otkriveno da je kao pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Izraela, Meron izdao tajni dopis nakon rata 1967. u kojem je upozorio da je izgradnja izraelskih naselja na Zapadnoj obali ili drugim teritorijama koje je Izrael zauzeo nezakonita prema međunarodnom pravu.

Do svoje četrnaeste godine preživio je holokaust. U 44. postaje izraelski diplomata, a sada, u 94. godini života, Theodor Meron je preporučio Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) da traži naloge za hapšenje izraelskih i Hamasovih lidera zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Profesor emeritus Univerziteta u New Yorku, koji je služio kao pravni savjetnik kako američke tako i Izraelske vlade, Theodor Meron bio je jedan od osam pravnih i akademskih stručnjaka koji su u januaru pozvani na zahtjev tužioca MKS-a Karima Khana da procijeni dokaze o mogućim zločinima tokom tekućeg sukoba Hamasa i Izraela, navodi se u tekstu američke, jevrejske organizacije Forward.

Na osnovu jednoglasnih nalaza komisije, Khan je odlučio da će tražiti podizanje optužnice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta, zajedno s trojicom čelnika Hamasa, uključujući Yahyju Sinwara.

- OGLAS -

Američki predsjednik Joe Biden je Khanov potez nazvao “nečuvenim”, a Netanyahu je Khana nazvao jednim od “najvećih antisemita sadašnjice”.

Iako je podrška nalogu za hapšenje koju je iskazala advokatica za ljudska prava Amal Clooney dobila veliku pažnju javnosti; Meron, koji je služio u Izraelskoj vojsci, jedva da je percipiran.

- Advertisement -

Meron je rođen 1930. u jevrejskoj porodici, u Kališu, Poljskoj.

“Sa devet godina sam završio školovanje”, rekao je u govoru 2008. za Američko vijeće učenih društava. “Slijedili su geto i radni logori, a većina moje porodice je postala žrtva holokausta.”

Nakon rata, Meron je emigrirao u Izrael, gdje je završio srednju školu. Odslužio je vojni rok prije studija prava na Univerzitetu u Jerusalemu, Univerzitetu Harvard i Univerzitetu Cambridge.

“Iskustvo iz rata me posebno zainteresovalo za rad u oblastima koje bi mogle doprinijeti sprečavanju zločinima i eliminaciji tog užasnog haosa, bespomoćnosti i gubitka slobode kojih sam se tako dobro sjećao”, rekao je u govoru 2008.

U Izraelu, Meron dosegao visoke krugove spoljne politike, što je kulminiralo njegovim imenovanjem za ambasadora Izraela u Kanadi, 1971. Godine 1977. počeo je da predaje međunarodno pravo na Univerzitetu u New Yorku, kada je i njegova porodica preselila u taj američki grad, a sljedeće godine je postao i američki državljanin.

Kao advokat i sudija, Meron je stekao reputaciju nekoga ko jasno tumači međunarodno pravo bez obzira na politički pritisak. Kao predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), nadgledao je u 2012. i 2013. nepopularno poništavanje presuda srpskom i hrvatskom komandiru Momčilu Perišiću i Anti Gotovini.

U 2006. je otkriveno da je kao pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Izraela, Meron izdao tajni dopis nakon rata 1967. u kojem je upozorio da je izgradnja izraelskih naselja na Zapadnoj obali ili drugim teritorijama koje je Izrael zauzeo nezakonita prema međunarodnom pravu. Godine 1968. u drugom tajnom pravnom dopisu izjavio je da će se rušenje arapskih kuća smatrati oblikom nezakonite kolektivne kazne.

Izraelske vlade i premijeri Laburističke i Likud stranke uglavnom su ignorisali njegova mišljenja i svi su svi nadgledali izgradnju naselja na Zapadnoj obali; Netanyahu je također povećao broj rušenja kuća kao vid kazne.

Meron, koji je proveo dvije decenije kao sudija u tribunalima UN-a za zločine za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, decenijama je uključen u rad suda u Hagu. Od 2022. služi kao pro-bono specijalni savjetnik suda, a 1998. godine bio je dio američke delegacije u Rimu koja je dovela do osnivanja MKS-a. Ni Sjedinjene Države ni Izrael nisu ratificirali statut kojim je uspostavljen sud.

“Napadi Hamasa u Izraelu 7. oktobra i vojni odgovor izraelskih snaga u Gazi testirali su sistem međunarodnog prava do njegovih granica”, napisali su Meron i drugi članovi panela u tekstu objavljenom 20. maja u Financial Times. “Zato smo se, kao međunarodni pravnici, osjećali primorani da pomognemo.”

Vijeće je utvrdilo “razumne osnove” da su čelnici Hamasa počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tako što su ubili stotine civila, uzevši 245 talaca i počinili djela seksualnog nasilja nad taocima. Također je pronašao razumne dokaze da je Izrael počinio ratne zločine, uključujući “namjerno korištenje gladovanja civila kao metode ratovanja”.

Netanyahu je osudio Khana, tužioca MKS-a, zbog stvaranja “lažne moralne ekvivalencije između vođa Izraela i privrženika Hamasa”. Uporedio ga je sa sudijama u nacističkoj Njemačkoj koji su Jevrejima uskratili osnovna prava i optužio ga da je “bezobrazno dolijevao ulje na vatru antisemitizma koji hara širom svijeta“. Izraelski premijer pritom nije spomenuo Merona.

U članku objavljenom u Financial Timesu, članovi panela su naglasili da su se fokusirali na način na koji se vodi rat , a ne na pitanja “zašto” ili “ko”. “Važno je shvatiti da optužbe nemaju veze sa razlozima sukoba”, napisali su.

Ali za Merona, kontekst bi možda bilo teško zanemariti. Bio je u Izraelu tokom njegovog stvaranja 1948. i radio je za stalnu misiju Izraela pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku kada je počeo rat iz 1967.

“Budućnost i opstanak Izraela bili su veoma ugroženi”, rekao je u svom govoru 2008.

Neposredno nakon rata postao je pravni savjetnik Izraelskog ministarstva vanjskih poslova i davao je vitalne ali ipak neuslišane savjete u vezi s njegovim djelovanjem na novozauzetim teritorijama.

U uredničkom komentaru iz 2017. u American Journal of International Law, Meron se osvrnuo na svoja pravna mišljenja šezdeset godina kasnije. Ne samo da je još uvijek vjerovao da su naselja i rušenje stambenih objekata nezakoniti prema Ženevskim konvencijama, već je smatrao da su nova naselja posebno teška greška kako za Izraelce tako i za Palestince.

“Nepoštovanje međunarodnog prava, nažalost, nije neobično u državnim poslovima”, napisao je. “Rijetko je, međutim, da bi nepoštivanje međunarodne konvencije tako direktno utjecalo na eliminaciju bilo kakvih realnih izgleda za pomirenje, a da ne spominjemo mir.”

BONUS VIDEO

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA