Govor mržnje nije nova pojava. Govor mržnje se prožima kroz historiju i, nažalost, nerijetko prelazi u diskriminaciju, fizičko nasilje, smrtne slučajeve. Zahvaljujući drštvenim mrežama i slobode u online prostoru koja omogućava svakome od nas da ostane anoniman i da širi govor mržnje. Često se ljudi ne skrivaju iza niknaimova, ali i dalje imaju osjećaj da su anonimni, stoga imaju hrabrosti da se izražavaju kako god žele i šalju poruke kakve god žele. Činjenica da zbog toga ne mogu biti sankcionisani daje ljudima “vjetar u leđa”.
Najopasnije jeste činjenica da ono što se dešava online ne ostaje online. Govor mržnje u online prostoru podgrijava, potiče mržnju i netolerantnost u društvu, poručila je Lejla Gačanica, nezavisna konsultantica i istraživačica.
Ovaj problem postaje sve aktuelniji, sve više pažnje se posvećuje analizi odakle potiče govor mržnje, kako spriječiti njegovo širenje i na koje načine se može sankcionisati.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) danas je organizovao Okrugli sto “Mehanizmi zaštite od govora mržnje u Bosni i Hercegovini” na kojem je održana panel diskusija o tome kako mi kao zajednica možemo doprinijeti rješavanju ovog problema.
Diskusiji su prisustvovali žrtve govora mržnje, profesori, predstavnici medija i međunarodnih organizacija govorilo se o zloupotrebi javnog prostora za različite oblike govora mržnje usmjerenih protiv pojedinaca i grupa, sprečavanju govora mržnje I potrebi za edukacijom društva o ovoj pojavi. CIN je predstavio učesnicima diskusije izvještaj koji će uskoro biti objavljen na njihovoj stranici o tome ko su najveće žrtve govora mržnje. Vjerovali ili ne u Bosni i Hercegovini na prvom mjestu su žene. Također, kako nam je kazala Lejla Gačanica, ovaj izvještaj je pokazao da je najveći broj slučajeva govora mržnje zabilježen na portalima, zatim na Facebook stranicama a pojavljuje se i u govoru influensera.
Govor mržnje se može i mora biti regulisan pravosuđem, ali nažalost u Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Davor Trlin, doctor pravnih nauka, kazao je da u Bosni I Hercegovini postoji odgovorajući pravni okvir, ali bi mogao biti mnogo mnogo bolji. Naglasio je da se prijetnje i govor mržnje procesuiraju, ali ukoliko se radi o ozbiljnim prijetnjama poput slučaja sa Senadom Hadžifejzovićem.
Srđan Puhalo je u ovoj panel diskusji učestvovao kao psiholog i osoba koja je na svojoj koži osjetila govor mržnje. Međutim, Puhalo je naglasio da nije žrtva te da ga niko ne treba smatrati žrtvom: “Ja nisam žrtva. Ja sam borac”.
Naglasio je koliko govor mržnje utječe ne samo na osobu kojoj se upućuju, već i na članove porodice, prijatelje. Spomenuo je i koliko je važno da pojedinac, naravno ne pod svaku cijenu, mora stati u žrtvu govora mržnje.
-Ne moramo se složiti, ali moramo braniti žrtvu od govora mržnje. Tu se ne brani nečij stav, tu se brani princip, poručio je Puhalo.
Pored toga, ostali učesnici diskusije su iznijeli različite stavove I prijedloge za rješavanje problema govora mržnje. Ali na kraju, iz kojeg god ugla pogledamo, s koje god strane priđemo, ništa nije toliko efikasno kao što je glas i volja naroda. Ukoliko društvo bude voljno da se posveti ovom problemu, uz razvoj modela sankcionisanja, provjere činjenica i obučavanja građana da prepoznaju govor mržnje možemo postići velike rezultate.
FACE TV je u okviru ovog projekta realizovao emisiju “Face special: Govor mržnje” koju možete pogledati u nastavku. Jer mi smo protiv govora mržnje!