Danas se ispred CIK-a Bosne i Hercegovine održava pres-konferencija članova liste „Za pravdu i red“ – lista Nebojše Vukanovića. Kako su kazali u izjavi za medije, cilj im je ponuditi tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno spriječiti izborne krađe u našoj državi.
Poslanici iz RS-a odlučni: „Dosta je režimske politike!“
Nebojša Vukanović, poslanik u NSRS, okupljenim je medijima kazao da se ovim prijedlogom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH želi spriječiti izborna krađa, odnosno žele uvesti skeniranje otiska prstiju, videonadzor tokom glasanja… Vukanović je dodao da je ovaj dokument izradio Mirko Pavlović.
“Nasilnici su upadali na izborna mjesta! Članovi CIK-a su uglavnom korumpirani i ne rade svoj posao! Da imamo demokratske izbore, ne bismo bili ovdje. Mi smo i CIK-u i PSBiH i Domu naroda i Delegaciji EU poslali ovaj dokument i niko se nije usudio da nam odgovori. Ukrali su 13.000 hiljada glasova”, kazao je Vukanović.
On smatra da se treba zaustaviti “bujica” lažnih i nezavisnih kandidata na izborima.
“Treba samo uvesti jednu izmjenu, tj. da članove biračkog odbora mogu imati samo parlamentarne stranke i subjekti na republičkom i lokalnom nivou. Kradljivci, odnosno SNSD prvenstveno, ta oligarhija nikad neće pristati na ove izmjene! Tamo gdje postoje izborne krađe, krade se sve! Najsiromašnija smo evropska zemlja!”, kazao je Vukanović.
Podsjećamo, prije nekoliko dana, Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv pet osoba osumnjičenih za krivotvorenje rezultata tokom Općih izbora u BiH 2018. godine. Optužena lica terete se za nezakonito postupanje i provođenje izbornih procedura pri biračkom odboru, odnosno za dodavanje određenog broja potpisa i glasova birača koji nisu izašli na Opće izbore, počinivši tako izbornu prevaru.
Kako su Bonske ovlasti 2022. godine uskomešale bh. političare
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, prvog dana održavanja Općih izbora 2022. godine nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH iskoristivši Bonske ovlasti. Odluke koje je tada nametnuo Schmidt odnosile su se samo na federacijski nivo, odnosno njima nisu obuvaćene promjene na državnom nivou ili u RS.
Podsjećamo, Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije izmijenio se način imenovanja i izbor predsjednika i dvojice potpredsjednika Federacije; povećao se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta; uvela se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu; spriječena je blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima pružila veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na konstitutivnost.
Ove su Schmidtove odluke pokrenule “bujicu” reakcija bh. zvaničnika, ali je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da su izmjene Izbornog zakona BiH, kao i amandmani na Ustav entiteta Federacija BiH u vezi s formiranjem vlasti koje je donio visoki predstavnik u BiH u skladu s Ustavom BiH. Ovaj je sud 23. marta odlučivao po zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva.