Putin pred 9. maj u panici: Moskva drhti od ukrajinskih dronova i istine koju godinama skriva

Ruska propaganda i rat u Ukrajini.
Kolumna donosi oštru analizu Kremlja, od straha zbog mogućih ukrajinskih napada na Paradu pobjede do optužbi da Rusija decenijama falsifikuje ulogu SSSR-a u Drugom svjetskom ratu i prešućuje savez Staljina i Hitlera.
- Advertisement -

Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj Oleksandr Levchenko za Face.ba piše o pokušajima Kremlja da kroz obilježavanje 9. maja nametne vlastitu verziju historije, prikrije strah od ukrajinskih napada i predstavi Rusiju kao jedinog nosioca pobjede nad nacizmom, uz optužbe za manipulaciju činjenicama o Drugom svjetskom ratu i današnjem ratu u Ukrajini.

U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.

Moskva pod opsadom straha pred paradom 9. maja

- OGLAS -

Vladimir Putin i Kremlj podižu tenzije oko ovogodišnjeg održavanja vojne parade 9. maja na Crvenom trgu. Napadi ukrajinskih dronova na objekte vojne infrastrukture i rafinerije nafte koje služe ratu protiv Ukrajine, na udaljenosti do 2 hiljade kilometara, dovode rusku protivvazdušnu odbranu u stanje šoka. Kremlj je koncentrisao gotovo svu PVO i PRO oko Moskve i Moskovske oblasti, stvarajući nekoliko prstenova protivvazdušne odbrane. Međutim, time su svi ostali regioni Rusije ostali praktično nezaštićeni. Na tim teritorijama gotovo da nema sredstava PVO i PRO, zbog čega ukrajinski dronovi tamo uništavaju ruski vojno-industrijski kompleks. U početku je Moskva pokušavala prikazati da se navodno ništa ozbiljno ne događa, ali je sada shvatila razmjere vlastitih gubitaka i obim ukrajinskih napada.

Uzimajući u obzir gorko iskustvo, Kremlj je odlučio pretvoriti održavanje parade u Moskvi u vlastitu informativnu kampanju kako bi nekako opravdao strahovanja od mogućeg otkazivanja zbog navodne prijetnje ukrajinskih napada dronovima. Putin je donio odluku da se vojna tehnika ne izvede na paradu. Međutim, kasnije se pokazalo da su upravo strahovanja Moskve uticala i na odluku mnogih lidera drugih država da odbiju doći na Paradu pobjede. Moskva pred međunarodnom zajednicom gubi obraz i počinje ozbiljno paničiti. Počele su prijetnje Kijevu odmazdom i uništenjem centra grada. Stranim ambasadama Moskva je predložila da se evakuišu iz glavnog grada Ukrajine. Zvanični Brisel i evropske prijestonice nisu podlegli ucjenama Kremlja.

- OGLAS -

Kremlj i dalje prešućuje savez sa Hitlerom

Cijelom svijetu je poznato da je Moskva odlučila privatizovati pobjedu nad Trećim rajhom predstavljajući je isključivo kao dostignuće Rusije. Istina, Kremlj sramotno prešućuje da inicijator Drugog svjetskog rata nije bila samo hitlerovska Njemačka, već i staljinistički Sovjetski Savez, koji je kao saveznik Berlina takođe napao Poljsku u septembru 1939. godine. Do juna 1941. Moskva je politički podržavala sve agresivne akcije Hitlera. Istovremeno je, koristeći status saveznika Njemačke, pokušavala zauzeti i okupirati mnoge evropske zemlje. Od Finske, Poljske i Rumunije otkinute su ogromne teritorije u korist SSSR-a, dok je Crvena armija jednostavno okupirala Litvaniju, Latviju i Estoniju. Teritorije tih zemalja su anektirane i uključene u sastav Sovjetskog Saveza. Istina, tamo su održani nekakvi pseudo-referendumi čiji su rezultati falsifikovani. Sve se odvijalo isto kao danas na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine: nasilno zauzimanje teritorija, održavanje pseudo-referenduma, falsifikovanje rezultata i predstavljanje kao da su te teritorije same zatražile priključenje Rusiji.

- OGLAS -

Ukrajina platila najveću cijenu rata protiv nacizma

Tek kada je Hitler nadmudrio Staljina i napao SSSR, od 22. juna 1941. Moskva faktički postaje član antifašističke koalicije.

Danas Kremlj pokušava nametnuti svijetu mišljenje da je rat protiv nacista uspješno završen navodno samo zahvaljujući Rusiji. Međutim, brojke govore sasvim drugačije. Bez ekonomske, finansijske i vojne pomoći SAD-a sovjetska armija nikada ne bi mogla poraziti Vermaht. Osim toga, statistika pokazuje da u ratu protiv hitlerovaca nisu najviše stradali Rusi, već upravo Ukrajinci. Među 20 miliona ubijenih sovjetskih građana ukrajinski gubici dosežu gotovo 10 miliona, što je za 1,5 milion više nego ruskih. Među ukupnim demografskim gubicima SSSR-a od 27 miliona ljudi, ukrajinski udio iznosi strašnih 14,3 miliona — tri miliona više nego ruskih gubitaka. I među ekonomskim gubicima SSSR-a u Drugom svjetskom ratu Ukrajina je ponovo na prvom mjestu — 48%.

Više ruskih nego ukrajinskih kolaboracionista u nacističkim redovima

S druge strane, među kolaboracionistima Trećeg rajha najviše je bilo upravo etničkih Rusa. Nekoliko miliona njih služilo je u Ruskoj oslobodilačkoj armiji i Ruskoj nacionalnoj oslobodilačkoj armiji. U nacionalnim jedinicama SS-a Rusi su takođe činili veliku većinu, čak i u poređenju sa svim narodima SSSR-a zajedno. Istovremeno je kremaljska propaganda stalno optuživala Ukrajince, Litvance, Letonce, krimske Tatare, Čečene i Inguše za kolaboracionizam. Međutim, pokazalo se da su Ukrajinci u redovima njemačkog Vermahta imali samo dva bataljona, dok su Rusi imali čak dvije armije — 50 puta više. Osim toga, u SS-u je postojala jedna ukrajinska divizija, dok su Rusi imali tri SS divizije (1. i 2. ruska SS divizija i divizija „Rusland“), plus 15. ruski kozački SS korpus sastavljen od još tri divizije. Tome treba dodati posebnu SS brigadu „Družina“, poseban ruski SS puk „Varjag“ i do 20 odvojenih ruskih SS bataljona. Dakle, u SS jedinicama bilo je deset puta više Rusa nego Ukrajinaca.

Istovremeno je Moskva nezakonito deportovala sve krimske Tatare, Čečene i Inguše iz njihovih domova pod izgovorom kolaboracionizma i dozvolila im povratak tek nakon nekoliko desetljeća. Nakon nasilnog iseljavanja autohtonog naroda Krima — krimskih Tatara — tamo su naseljene desetine hiljada Rusa iz udaljenih regiona Ruske Federacije. Preseljenje Rusa na teritorije nakon deportacije Čečena i Inguša nije se dogodilo jer se radilo o visokim planinama Kavkaza, gdje niko nije želio živjeti.

Putinove izjave i sukob oko historijske istine

Dana 9. maja 2010. Vladimir Putin je na paradi na Crvenom trgu imao drskosti izjaviti da bi Rusija i bez Ukrajine mogla pobijediti nacizam. Naravno, pritom je prešutio da je upravo Moskva 1939–1941. bila saveznik Hitlera, dok su u borbi protiv Trećeg rajha upravo Ukrajinci dali najveći broj života. Uz to, najveći broj kolaboracionista sa nacistima dolazio je upravo iz redova etničkih Rusa. Putin neprestano laže ne samo ruskom narodu nego i međunarodnoj zajednici. Vrijeme je da se toj laži stane ukraj. Ne treba zaboraviti ni poznatu izjavu bivšeg britanskog premijera Winston Churchill, koji je još krajem četrdesetih godina prošlog vijeka rekao da će se „fašisti budućnosti nazivati antifašistima“. Već tada je Churchill mislio na Moskvu i Ruse.

Očigledno je da Evropljani sve ovo moraju znati i ne smiju zaboraviti. Treba ostati oprezan prema agresivnim i obmanjujućim djelovanjima Moskve.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA