Sonja Biserko ocijenila je da reakcije na smrt Ratka Mladića pokazuju da se dio političkih i društvenih elita u Srbiji nije odrekao ideologije koja je dovela do ratova devedesetih godina. Posebno zabrinjava, navela je, što se takvi stavovi pojavljuju i među dijelom mlađe generacije koja sebe predstavlja kao nosioca demokratskih promjena.
Biserko je upozorila da su od same Mladićeve smrti mnogo značajnije reakcije koje su uslijedile, prije svega među dijelom političkih, intelektualnih i drugih društvenih elita, uključujući i dio studentskog pokreta.
„Najave državne sahrane, zastave na pola koplja i javno veličanje Mladićeve ličnosti pokazuju da se njegova smrt ne doživljava samo kao odlazak osuđenog ratnog komandanta, već kao prilika za obnovu i reafirmaciju mita o njemu kao nacionalnom heroju“, navela je Biserko.
Prema njenoj ocjeni, reakcije na Mladićevu smrt ogolile su mnogo dublji problem – činjenicu da se Beograd nikada nije istinski pomirio s porazom politike koja je dovela do ratova devedesetih godina i njihovih posljedica.
Umjesto kritičkog preispitivanja te politike, odgovornosti i posljedica koje je proizvela, Biserko smatra da je u značajnom dijelu društva opstala ideologija koja ratove predstavlja kao historijsku nepravdu prema Srbima, a njihove aktere kao ljude koji su se „borili za slobodu srpskog naroda“.
„Ta ideologija nije nestala s Miloševićem, niti s presudama Haškog tribunala. Ona je i dalje živa i, kako reakcije na Mladićevu smrt pokazuju, u značajnoj mjeri prevladava u društvenoj svijesti“, istakla je.
Posebno zabrinjavajućim ocijenila je to što se takav narativ pojavljuje i među dijelom nove generacije koja sebe vidi kao nosioca demokratskih promjena. To, prema njenim riječima, pokazuje koliko su nacionalistički obrasci mišljenja duboko ukorijenjeni i koliko je proces suočavanja s prošlošću ostao nedovršen.
Biserko je zaključila da Srbija neće moći izgraditi stabilan demokratski identitet niti se osloboditi naslijeđa politike devedesetih bez suočavanja s činjenicom da su ratovi bili i posljedica politike koja je iz Beograda pokušavala redefinirati granice i položaj Srba u bivšoj Jugoslaviji.
Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske RS-a, pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Presudu i doživotnu kaznu 2021. godine potvrdilo je Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.