Noć vještica, poznata i kao Halloween, obilježava se 31. oktobra, a iako je danas uglavnom povezana s maskiranjem, strašnim kostimima, hororima i prikupljanjem slatkiša, njeni korijeni sežu mnogo dalje u prošlost. Ovaj običaj nastao je iz drevnog keltskog festivala Samhain, ali su na njegovo oblikovanje utjecali i rimski te kršćanski običaji.
Samhain se u drevnoj Irskoj, Škotskoj i Engleskoj obilježavao 31. oktobra, uoči početka nove godine prema keltskom kalendaru. Označavao je kraj žetvene sezone i početak tamnijeg dijela godine.
Kelti su vjerovali da se upravo u toj noći granica između svijeta živih i mrtvih stanjuje, zbog čega duhovi mogu prelaziti u svijet ljudi. Takva vjerovanja pratili su različiti rituali kojima su se ljudi pokušavali zaštititi od natprirodnih sila.
Kada su Rimljani osvojili keltske teritorije, Samhain se počeo preplitati s njihovim festivalima. Među njima su bili Feralia, dan posvećen sjećanju na mrtve, i Pomona, praznik posvećen božici voća i drveća.
Značajan utjecaj imalo je i kršćanstvo. U osmom stoljeću papa Grgur III proglasio je 1. novembar Danom svih svetih, a večer uoči tog praznika dobila je naziv All Hallows’ Eve. Iz tog naziva kasnije je nastala riječ Halloween.
Na večer uoči Dana svih svetih ljudi su palili svijeće za umrle i molili se za spas njihovih duša. Postepeno su se razvijali i običaji maskiranja i zastrašivanja, povezani s vjerovanjem u duhove koji bi te noći mogli posjetiti svijet živih.
Veliku ulogu u širenju ovog običaja imali su irski i škotski doseljenici koji su tradiciju prenijeli u Sjedinjene Američke Države. Tamo su se stari rituali vremenom mijenjali i dopunjavali novim običajima, među kojima su ukrašavanje kuća, kostimirane zabave i poznato prikupljanje slatkiša od vrata do vrata, odnosno „trick-or-treat“.
Tokom 20. stoljeća Noć vještica postala je sve više komercijalizirana. Umjesto nekadašnjih vjerskih i narodnih rituala, u prvi plan došli su zabava, kostimirane parade, horor-filmovi i slatkiši za djecu.
Danas se Halloween obilježava u brojnim zemljama svijeta, a njegov izgled uveliko oblikuju popularna kultura, filmovi i strašne priče. Ipak, iza maski, bundeva i zabave krije se tradicija stara više od dvije hiljade godina, čiji su se običaji mijenjali, ali je veza s vjerovanjima o svijetu mrtvih ostala njen prepoznatljiv dio.