Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione, navodi se u novom izvještaju UNESCO-a.
U pet od posljednjih šest godina zabilježeno je najbrže povlačenje glečera, a u periodu 2022.-2024. zabilježen je najveći trogodišnji gubitak mase glečera ikada.
Prema sadašnjim stopama topljenja, očekuje se da će mnogi glečeri u regionima kao što su Zapadna Kanada, SAD, Skandinavija, Centralna Evropa, Kavkaz, Novi Zeland i Tropi nestati do kraja 21. vijeka.
Prema globalnim zapažanjima, glečeri – isključujući kontinentalne ledene pokrivače Grenlanda i Antarktika – izgubili su više od 9.000 milijardi tona leda od početka evidencije 1975.
“Ovo je ekvivalentno ogromnom ledenom bloku veličine Njemačke sa debljinom od 25 metara”, rekao je Michael Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera.
Očekuje se da će smanjenje glečera i smanjene snježne padavine u planinskim regijama, uzrokovani klimatskom krizom, uticati na dvije trećine globalnog navodnjavanja.
Kako visoke planinske regije, poznate kao svjetski vodotornjevi, skladište vodu u glečerima koji podržavaju stotine miliona nizvodno, iscrpljivanje glečera ugrožava zalihe vode i povećava prirodne opasnosti poput poplava, posebno tokom najtoplijih i najsušnijih perioda.
U izvještaju je naglašena potreba za finansiranjem prilagođavanja klimatskim promjenama i uključivanjem privatnog sektora kako bi se zaštitila voda, poljoprivreda i energetska infrastruktura planinskih regija.
Generalna skupština UN-a proglasila je 2025. Međunarodnom godinom očuvanja glečera, a petak, 21. mart, Svjetskim danom glečera kako bi istakla ključnu ulogu glečera, snijega i leda u klimatskom sistemu i globalnim ekonomijama.